Adresa
Marka Marulića 2,
71000 Sarajevo
Telefon / Fax
+387 33 214-481
+387 33 556-905
Email
info@arhivfbih.gov.ba

Zajednički projekt Arhiva Federacije BiH i Nacionalnog arhiva Estonije

U TARTUU ARHIV FEDERACIJE BIH  OBILJEŽIO 100 GODIŠNJICU ZAVRŠETKA VELIKOG RATA I ESTONSKE NEZAVISNOSTI

       Dok su se svjetski lideri gurali u Parizu na proslavi 100. godišnjice od završetka Prvog svjetskog rata, u velikom univerzitetskom centru Tartu Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine učestvovao je u obilježavanju iste godišnjice kao i još jednog datuma značajnog za Estoniju:  100. obljetnici osnivanja nezavisne estonske republike. Ovdje su arhivisiti iz Sarajeva došli na poziv svojih kolega iz Nacionalnog arhiva Estonije sa kojima su prije dvije godine potpisali Memorandum o saradnji kada je Arhiv Federacije BiH priredio izložbu o srebreničkom genocidu. Prošle godine Nacionalni arhiv Estonije je uzvratio posjetu kada je u Sarajevu priredio izložbu „Okrutno proljeće“ koja govori o njihovoj teškoj borbi  za slobodu. Prilikom boravka u Sarajevu dogovorili smo da dva arhiva organiziraju u Estoniji zajedničku izložbu o stogodišnjici završetka Prvog svjetskog rata i stoljeću od proglašenja estonske nezavinosti.

-Oni su- kaže dr. Jerković - pogledali projekte koje je Arhiv Federacije BiH imao već spremljene i realizirane - Veliki rat i Sarajevski atentat. Oba su im se dopala, ali su procijenili da im više odgovara „Sarajevski atentat“ s obzirom da je lakši za transport, jer ima deset panoa dok je Veliki rat urađen na 40 panoa. I drugo, smatrali su da je za njih korisnije 11. novembra  postaviti Sarajevski atentat, jer će cijeli svijet toga dana pričati i pisati o samom završetku Prvog svjetskog rata. Drugo - kazuje dalje dr. Adamir Jerković - Arhiv Federacije BiH je nekoliko dana ranije, 7. novembra u Sarajevu, uradio izložbu o  završetku Prvog svjetskog rata, a Nacionalni arhiv Estonije je kao zajednički projekt pripremio paralelnu izložbu u Tartuu o stoljeću od ustanovljavanja njihove republike. Tako su dva arhiva zaokružila ovu veliku jedinstvenu priču.

Otvarajući ovu slikovnu pripovijest o sarajevskom atentatu u Tartuu, direktor Arhiva Federacije BiH prof. dr.Adamir Jerković je kazao da ovu izložbu „želimo potpisati kao bosanskohercegovačku postavku“ i da je ovaj događaj uveo svijet u veliki međunarodni sukob u kojem je poginulo 10 miliona ljudi, dvadeset miliona je ranjeno, a šteta je bila ogromna.

U velikoj ratnoj klanici ginuli su i Bosanci i Estonci, ali i drugi narodi širom svijeta. Rat je sa političke karte odnio velika carstva, nastale su nove države, kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, u koju je bila inkorporirana današnja Bosna i Hercegovina, dok su na sjeveru Evrope nastale Estonija, Latvija i Litvanija. Nažalost, put Estonije bio je zaustavljen 1940. godine kada je ova zemlja bila progutana od Sovjetskog saveza u kojem je ostala pedeset godina. Sa svjetskim padom komunizma Estonija se oslobodila ropstva i danas živi kao nezavisna država, članica Evropske unije i NATO-a. Tokom razgovora dviju delegacija šef estonskog arhiva poželio je Bosni i Hercegovini ulazak u Evropsku uniju i NATO, jer je to pretpostavka bosanskohercegovačke nezavisnosti.

Prof. dr. Adamir Jerković je kazao da je Sarajevo poznato u svijetu ne samo po atentatu iz 1914. godine, nego i po Olimpijadi 1984. „koja je slaveći mir prenijela poruke bratstva i ljubavi u srca ljudi širom svijeta. U Bosni i Hercegovini je zatim od 1992. do 1995. godine klonuo svijet, koji je moralno poražen, ali ne s njim moja zemlja, koja je opstala unatoč agresiji.“

Premda su Estonci obilježavali „Dan očeva“ to ih nije spriječilo da pogledaju izložbu Arhiva Federacije BiH. Nakon izložbe delegacija Arhiva Federacije BiH je obišla novu modernu zgradu Nacionalnog arhiva Estonije, koja je izgrađena 2016. godine i za koju je utrošeno 16 miliona eura. Najmodernija tehnika i svjetska tehnologija uloženi su u ovaj supermoderni arhiv koji je nastao nakon veoma teške 1999. godine. To znači, mišljenja je direktor Arhiva Federacije Adamir Jerković, da ništa ne predstavlja teškoću ako odgovorni ljudi u jednoj zemlji, spoznaju da im arhivi trebaju, jer su oni kolektivna pamet jednog društva i države. Nažalost, u Bosni i Hercegovini to se još uvijek ne prepoznaje.

(Tallinn, Estonija, 11.11.2018.)

  • Izloba-Nacionalnog-arhiva-Estonije-o-100.-godinjici-od-ustanovljavanja-RepublikeIzloba-Nacionalnog-arhiva-Estonije-o-100.-godinjici-od-ustanovljavanja-Republike
  • Izuzetno-velika-posjeta-graana-Tartua-izlobi-Arhiva-Federacije-BiH-Sarajevski-atentatIzuzetno-velika-posjeta-graana-Tartua-izlobi-Arhiva-Federacije-BiH-Sarajevski-atentat
  • Nakon-odline-izlobe-zajednika-fotografija-arhivista-Federacije-BiH-i-EstonijeNakon-odline-izlobe-zajednika-fotografija-arhivista-Federacije-BiH-i-Estonije
  • Sarajevski-atentat-izloba-Arhiva-Federacije-BiH-u-TartuuSarajevski-atentat-izloba-Arhiva-Federacije-BiH-u-Tartuu
  • Zastava-BiH-viori-se-u-Tartuu-sa-estonskomZastava-BiH-viori-se-u-Tartuu-sa-estonskom

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine priredio veliku međunarodnu izložbu

100 GODINA OD ZAVRŠETKA PRVOG SVJETSKOG RATA

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine obilježio je 11. novembar,  kraj Prvog svjetskog rata, u literaturi poznatog kao Veliki rat. Prigodnom izložbom koja se sastoji od 40 panoa Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine je pokazao tok četverogodišnjeg rata. Prof. dr. Adamir Jerković je istakao veliku tragiku sukoba u kojem je poginulo 10 miliona ljudi, uz milione ranjenih, sa ogromnom materijalnom štetom. Došlo je do prekompozicije političke karte svijeta, sa koje je nestala Austro-ugarska monarhija od koje su rođene mnoge zemlje, među kojima  Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno Kraljevina Jugoslavija

Iako je kapitulirala, Njemačka se nije odrekla svog eskpanzionističkog sna, što je potaknulo klice sukoba, a krizu kapitalističkog sistema produbila je Oktobarska revolucija u Rusiji. Svijet je nakon 20 godina nastavio novi svjetski rat. Jerković je kazao da su ovom izložbom „htjeli pozvati svijet na uzdržanost i razum i kazati da rješenja nema silom“.

„Sarajevo bilo najpozvanije da priča o ovoj  tragediji, jer je svjetski rat krenuo upravo iz ovog grada ubistvom autrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda. Nakon 78 godina od tog ubistva počela je srpska agresija na Bosnu i Hercegovinu u kojem je Sarajevo stradalo više od bilo kojeg grada“, istakao je prof. dr. Adamir Jerković.

U slobodnom Sarajevu  danas je zaokružena priča o velikom ratu, koji se završio prije sto godina, ali njegove posljedice se i dalje osjećaju, posebno na Balkanu.

Foto: Hamdo Branković

  • Meu-posjetiteljima-su-bili-nekadanji-lan-Predsjednitva-BiH-Stjepan-Kljuji-i-ministar-unutranjih-poslova-Avdo-HebibMeu-posjetiteljima-su-bili-nekadanji-lan-Predsjednitva-BiH-Stjepan-Kljuji-i-ministar-unutranjih-poslova-Avdo-Hebib
  • Sve-bitke-zabiljeene-na-panoima-Arhiva-Federacije-BiHSve-bitke-zabiljeene-na-panoima-Arhiva-Federacije-BiH
  • Veliko-zanimanje-za-izlobuVeliko-zanimanje-za-izlobu