Adresa
Marka Marulića 2,
71000 Sarajevo
Telefon / Fax
+387 33 214-481
+387 33 556-905
Email
info@arhivfbih.gov.ba

ks 1

Franjevci  i Arhiv Federacije podsjetili na rodni list Bosne

U Franjevačkom samostanu Kraljeva Sutjeska  29. augusta/kolovoza 2017. otvorena je   izložba Arhiva Federacije „Bosna u vrijeme Kulina bana“. Šesnaest eksponata govore u vremenu srednjovjekovne bosanske države i njenom vladaru Kulinu koji  je na taj dan 29. avgusta/kolovoza 1189. godine napisao čuvenu Povelju Kulina bana čiji se originali čuvaju u Dubrovačkom arhivu i u Senkt Petersburgu. 

To je  prvi diplomatski akt  i rodni list bosanske državnosti napisan na narodnom bosanskom jeziku – istakli su na otvaranju izložbe viši arhivista Admir Hadrović i gvardijan samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Željko Brkić. Iz vremena Kulina bana sačuvan je prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. 

U Povelji piše:


„...Ja, Ban Bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka.I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davati ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje…“


Povelja Kulina bana je  jedan od najznačajnijih dokumenata Bosne i ujedno je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.

Njen značaj prešućivali su  i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz susjednih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno - jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica "(banь) bosьnьski". U Povelji se uočava da je Bosna  imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, sa kojim je kroz vijekove bila razvijena trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države što jasno govori da  Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim zemljama. 

Svi pokušaji Arhiva Federacije da pokažu građanima Bosne i Hercegovine original čuvene povelje završili su neuspješno jer je tadašnja vlada Hrvatske koju je predvodio dr. Ivo Sanader odbila dati na posudbu ovaj vrijedni document.

(29. 8. 2017.)

  • ks-1
  • ks-2
  • ks-3

lit 5

Sarajevo ponovo u središtu zanimanja Evrope
Izložba Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine „Sarajevski atentat“ otvorena je u Litvaniji povodom 100. godišnjice osnivanja Litvanske Republike

Nakon filmskog festivala, Sarajevo se ponovno našlo u središtu evropske pažnje. Zahvaljujući izložbi Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine „Sarajevski atentat“, koja je danas otvorena u Litvaniji, grad na Miljacki ponovo je dosegnuo staru slavu u ovom dijelu svijeta. Zapravo, Arhiv Federacije BiH kao stari prijatelj Litvanskog nacionalnog arhiva pozvan je u ovu zemlju da povodom 100. godišnjice osnivanja Litvanske Republike priredi izložbu „Sarajevski atentat“, koju je prije tri godine uspješno organizirao ispred Katedrale Srca Isusova. Pamteći da su prije tri godine u Sarajevu organizirali jednu poštenu priču o sarajevskom atentatu bez ulaženja u politikantske igre, bez ideoloških oznaka koje su opasne za Bosnu i Hercegovinu, Litvanski nacionalni arhiv je tražio od svojih kolega iz Sarajeva da ispričaju ponovo priču o događaju koji je promijenio kartu Evrope i Svijeta. Sarajevska izložba tako je prenijeta u originalu u Kaunas, staru litvansku prijestolnicu i tako je prikazana u dvojezičnom obliku, na engleskom i jezicima naših naroda. Litvanci su se zadovoljili time što su samo na početnom panou izložbe, ukratko prepričali događaj od prije 103 godine.

Ni srpska, ni bošnjačka ni hrvatska već zajednička priča

Direktor Arhiva Federacije BiH prof. dr. Adamir Jerković je kazao učesnicima da „ovu izložbu Arhiv Federacije želi potpisati kao bosanskohercegovačku postavku, dakle, ni srpsku, ni bošnjačku ni hrvatsku, već i bošnjačku i hrvatsku i srpsku“.
„Ovo je historijsko kazivanje o jednom vremenu koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu“ i da Arhiv Federacije „neće učestvovati u rasplamsavanju vatri unutar Bosne i Hercegovine te upuštati se u nepotrebne ocjene o tome da li je ubistvo nadvojvode Franza Ferdinanda bio teroristički akt, kako se čuje na jednoj strani, ili je riječ o herojskomu čin svetosavskih srpskih junaka.“ Naša obaveza bila je da historijski korektno govorimo o sarajevskom atentatu, bez opredjeljivanja. Jer, mir u Bosni i Hercegovini je još uvijek krhak - rekao je dr. Jerković - naglasivši da „mi ne želimo potpaljivati tek pogašene vatre iz minulog rata“.
„Iz današnje perspektive ubistvo nadvojvode bi se, istina, moglo ocijeniti kao teroristički akt, ali u vrijeme počinjenja djela i kasnije u socijalističkoj Jugoslaviji to se smatralo opravdanim činom usmjerenim protiv tuđinske vlasti i okupacije. Posmatrajte sarajevski atentat na osnovu činjenica i zaključite sami, rekao je prof. dr. Adamir Jerković obraćajući se građanima Kaunasa, „ali znajte da je Sarajevski atentat bio uvod u krvavi bezdušni svjetski rat (1914-1918) u kojem su pokopana moćna carstva i rođene nove države.

Stoljeće i rata i mira

Tako je na evropskoj karti nakon Prvog svjetskog rata ucrtana nova Republika Litvanija koja će , kako je istakao šef arhivista Litvanije prof. dr. Ramojus Kraujelis, imati nesreću da za dvadesetak ljeta završi u sovjetskim raljama kao dio tajnog sporazuma o podjeli interesnih sfera između Hitlera i Staljina od 23. 8. 1939. godine. „Zbog toga smo odbrali baš taj dan da se predstavi ova tragična situacija gubitka nezavisnosti Litvanije, zemlje rođene nakon sarajervskog atentata.“
Prema riječima historičara Mariusa Pečiulisa rat je doveo do velikih stradanja stanovnika, ali i do nastanka novih država u Evropi što je ocijenio kao pozitivnu činjenicu. U sveopćoj ljudskoj klanici, istakao je dr. Ramojus Kraujelis, poginuli su milioni ljudi i u njega je bila uključena, također, Bosna i Hercegovina i Litvanija. U tom Velikom ratu ginuli su i Bosanci, bez obzira na vjeru ili naciju, ali i drugi narodi poput Litvanaca, Rusa, Engleza, Francuza, Nijemaca i brojnih drugih.
Prof. dr. Adamir Jerković je pri kraju govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini. Rekao je da smo „slaveći mir u Sarajevu održali zimsku Olimpijadu 1984. godine koja je prenijela poruke bratstva i ljubavi u srca ljudi širom svijeta“. Optužio je međunarodnu zajednicu za tragediju naroda Bosne i Hercegovine kazavši da je „od 1992. do 1995. klonuo svijet, koji je moralno poražen. Ali ne s njim i moja zemlja, koja je opstala unatoč ratnim strahotama. Ovo je bilo stoljeće i rata i mira, ovdje je potpaljen užasni rat, ovdje je trajao varljivi mir, ovdje se umiralo, ponovo rađalo i uvijek vjerovalo da poslije kiše sunce izlazi - kazao je prof. dr. Adamir Jerković, na kraju priče o sarajevskom atentatu što je lijepo scenski i muzički upakovala violinistica Liana Šedelyte.

  • lit-1Direktori Arhiva Federacije BiH i litavanskih arhiva ispred Muzeja rata
  • lit-2Liana Šedelyte, muzički performans izložbe
  • lit-3Marius Pečiulis govori o nastanku novih država
  • lit-4Pozornost Evrope na Sarajevo
  • lit-5Prof. dr. Adamir Jerković o atentatu u Sarajevu
  • lit-6Prof. dr. Ramojus Kraujelis je govorio o nastanku Litvanske države- Iza njega Gintaras Dručkus, direktor Arhiva u Kaunasu
  • lit-7U Vitautas muzeju rata u Kaunsu izložba Arhiva Federacije Sarajevski atentat