Sarajevo ponovo u središtu zanimanja Evrope
Izložba Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine „Sarajevski atentat“ otvorena je u Litvaniji povodom 100. godišnjice osnivanja Litvanske Republike
Nakon filmskog festivala, Sarajevo se ponovno našlo u središtu evropske pažnje. Zahvaljujući izložbi Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine „Sarajevski atentat“, koja je danas otvorena u Litvaniji, grad na Miljacki ponovo je dosegnuo staru slavu u ovom dijelu svijeta. Zapravo, Arhiv Federacije BiH kao stari prijatelj Litvanskog nacionalnog arhiva pozvan je u ovu zemlju da povodom 100. godišnjice osnivanja Litvanske Republike priredi izložbu „Sarajevski atentat“, koju je prije tri godine uspješno organizirao ispred Katedrale Srca Isusova. Pamteći da su prije tri godine u Sarajevu organizirali jednu poštenu priču o sarajevskom atentatu bez ulaženja u politikantske igre, bez ideoloških oznaka koje su opasne za Bosnu i Hercegovinu, Litvanski nacionalni arhiv je tražio od svojih kolega iz Sarajeva da ispričaju ponovo priču o događaju koji je promijenio kartu Evrope i Svijeta. Sarajevska izložba tako je prenijeta u originalu u Kaunas, staru litvansku prijestolnicu i tako je prikazana u dvojezičnom obliku, na engleskom i jezicima naših naroda. Litvanci su se zadovoljili time što su samo na početnom panou izložbe, ukratko prepričali događaj od prije 103 godine.
Ni srpska, ni bošnjačka ni hrvatska već zajednička priča
Direktor Arhiva Federacije BiH prof. dr. Adamir Jerković je kazao učesnicima da „ovu izložbu Arhiv Federacije želi potpisati kao bosanskohercegovačku postavku, dakle, ni srpsku, ni bošnjačku ni hrvatsku, već i bošnjačku i hrvatsku i srpsku“.
„Ovo je historijsko kazivanje o jednom vremenu koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu“ i da Arhiv Federacije „neće učestvovati u rasplamsavanju vatri unutar Bosne i Hercegovine te upuštati se u nepotrebne ocjene o tome da li je ubistvo nadvojvode Franza Ferdinanda bio teroristički akt, kako se čuje na jednoj strani, ili je riječ o herojskomu čin svetosavskih srpskih junaka.“ Naša obaveza bila je da historijski korektno govorimo o sarajevskom atentatu, bez opredjeljivanja. Jer, mir u Bosni i Hercegovini je još uvijek krhak - rekao je dr. Jerković - naglasivši da „mi ne želimo potpaljivati tek pogašene vatre iz minulog rata“.
„Iz današnje perspektive ubistvo nadvojvode bi se, istina, moglo ocijeniti kao teroristički akt, ali u vrijeme počinjenja djela i kasnije u socijalističkoj Jugoslaviji to se smatralo opravdanim činom usmjerenim protiv tuđinske vlasti i okupacije. Posmatrajte sarajevski atentat na osnovu činjenica i zaključite sami, rekao je prof. dr. Adamir Jerković obraćajući se građanima Kaunasa, „ali znajte da je Sarajevski atentat bio uvod u krvavi bezdušni svjetski rat (1914-1918) u kojem su pokopana moćna carstva i rođene nove države.
Stoljeće i rata i mira
Tako je na evropskoj karti nakon Prvog svjetskog rata ucrtana nova Republika Litvanija koja će , kako je istakao šef arhivista Litvanije prof. dr. Ramojus Kraujelis, imati nesreću da za dvadesetak ljeta završi u sovjetskim raljama kao dio tajnog sporazuma o podjeli interesnih sfera između Hitlera i Staljina od 23. 8. 1939. godine. „Zbog toga smo odbrali baš taj dan da se predstavi ova tragična situacija gubitka nezavisnosti Litvanije, zemlje rođene nakon sarajervskog atentata.“
Prema riječima historičara Mariusa Pečiulisa rat je doveo do velikih stradanja stanovnika, ali i do nastanka novih država u Evropi što je ocijenio kao pozitivnu činjenicu. U sveopćoj ljudskoj klanici, istakao je dr. Ramojus Kraujelis, poginuli su milioni ljudi i u njega je bila uključena, također, Bosna i Hercegovina i Litvanija. U tom Velikom ratu ginuli su i Bosanci, bez obzira na vjeru ili naciju, ali i drugi narodi poput Litvanaca, Rusa, Engleza, Francuza, Nijemaca i brojnih drugih.
Prof. dr. Adamir Jerković je pri kraju govorio i o situaciji u Bosni i Hercegovini. Rekao je da smo „slaveći mir u Sarajevu održali zimsku Olimpijadu 1984. godine koja je prenijela poruke bratstva i ljubavi u srca ljudi širom svijeta“. Optužio je međunarodnu zajednicu za tragediju naroda Bosne i Hercegovine kazavši da je „od 1992. do 1995. klonuo svijet, koji je moralno poražen. Ali ne s njim i moja zemlja, koja je opstala unatoč ratnim strahotama. Ovo je bilo stoljeće i rata i mira, ovdje je potpaljen užasni rat, ovdje je trajao varljivi mir, ovdje se umiralo, ponovo rađalo i uvijek vjerovalo da poslije kiše sunce izlazi - kazao je prof. dr. Adamir Jerković, na kraju priče o sarajevskom atentatu što je lijepo scenski i muzički upakovala violinistica Liana Šedelyte.
Direktori Arhiva Federacije BiH i litavanskih arhiva ispred Muzeja rata
Liana Šedelyte, muzički performans izložbe
Marius Pečiulis govori o nastanku novih država
Pozornost Evrope na Sarajevo
Prof. dr. Adamir Jerković o atentatu u Sarajevu
Prof. dr. Ramojus Kraujelis je govorio o nastanku Litvanske države- Iza njega Gintaras Dručkus, direktor Arhiva u Kaunasu
U Vitautas muzeju rata u Kaunsu izložba Arhiva Federacije Sarajevski atentat
