Select your language

Adresa
Hamdije Ćemerlića 2.
71000 Sarajevo
Telefon / Fax
+387 33 214-481
+387 33 556-905
Email
info@arhivfbih.gov.ba

 
Povodom 30 godina od genocida u Srebrenici, u sarajevskoj Vijećnici, otvorena je izložba „Underground-Pod zemljom“.
 
Izložba tematizira ekshumaciju posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica u istočnoj Bosni i okolini Srebrenice prikazujući razmjere genocida u Srebrenici dokumentovane na 30 autentičnih fotografskih snimaka sa 14 lokaliteta masovnih grobnica.
 
Izložbu organiziraju Arhiv Federacije, Grad Sarajevo, Institut Yunus Emre Sarajevo, Ambasada Republike Turske u BiH, JU Muzej Sarajeva i Javno preduzeće Sarajevo.
 
Pokrovitelji izložbe su dr. Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.
 
Otvaranju izložbe prisustvovale su visoke domaće i inostrane zvanice, istaknuti predstavnici javnog i političkog života.
 
Na otvaranju izložbe govorili su Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, Numan Kurtulmuş, predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske, Zafer Sirakaya, zamjenik predsjednika AK partije i predsjednik Ureda za vanjske poslove, mr. sc. Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva Federacije, dr. Predrag Puharić, gradonačelnik Sarajeva i dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
 
Premijer Nikšić poručio je kako je naša obaveza da nadglasamo laž istinom.
„Genocid je presuđena činjenica. To nije stvar mišljenja, nego istine pred sudovima i pred svijetom. Bez suočavanja s tom istinom nema ni pravde ni budućnosti. A pravde, istini za volju, za mnoge porodice još nema onoliko koliko zaslužuju. Kazne za zločince ne mogu vratiti živote, ali mogu biti opomena svijetu.“
 
Slika može predstavljati 2 osobe i podijum
 
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, Kemal Ademović, govorio je, između ostalog, o porodicama žrtava i o svakodnevnoj žrtvi onih koji su preživjeli zločin.
„Porodice žrtava i onih koji ih podržavaju pred cijelim svijetom decenijama se bore za minimum satisfakcije, a to je dostojan ukop žrtava, sudska pravda i historijsko međunarodno priznanje genocida. Na svojim plećima žrtve predugo nose teret tuđe sramote - da još sve žrtve nisu pronađene jer ih neko krije, da moraju govoriti o genocidu jer ga neko negira, da moraju susretati se sa zločincima jer nisu svi presuđeni, da moraju opominjati da su još u opasnosti jer im se i danas prijeti, i da se moraju neprestano sjećati da im se zlo ne bi ponovilo“.
 
Slika može predstavljati 1 osoba, podijum i tekst
 
Direktor Arhiva Federacije, Hajrudin Ćuprija, pobliže je predstavio izložbu i istaknuo važnost arhivske službe za kulturu pamćenja i historijska istraživanja.
„U svrhu promoviranja kulturne baštine i dokumentarne historije Bosne i Hercegovine, Arhiv Federacije veliku pažnju posvećuje prikupljanju, digitaliziranju, ali i izlaganju građe, s naglaskom na dešavanjima u BiH u periodu 92-95., kako bi javni društveni prostor ispunili svjedočenjima utemeljnim na istini, pred kojom smo svi podjednako odgovorni. Jer, ukoliko nismo mogli spasiti žrtve, možemo i moramo spasiti istinu o njima“.
 
Slika može predstavljati 3 osobe i podijum
 
Gradonačelnik Sarajeva, Predrag Puharić, govoreći o važnosti izložbenih djelatnosti i kulturne svijesti u kontekstu izgradnje društva utemeljenog na znanju i uvažavanju činjenica, poslao je važnu poruku, poručivši:
„Naša odgovornost je jednostavna, ali i ogromna: da istinu donesemo na uvid onima koji je ne znaju – ili ne žele znati. Da izložimo 'podzemno' pred oči javnosti. Da se ne sklanjamo, da ne šutimo, ne popuštamo i ne umaramo“.
 
3333.jpg 
Direktor Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, dr. Muamer Džananović, na premisama historijske nauke, govorio je o činjenicama vezanim za rat i genocid u Bosni i Hercegovini.
„Istina je nepobitna: više od 7.000 žrtava genocida u Srebrenici i oko nje 1995. godine je identificirano i ukopano. Znamo gdje su bili zatočeni, znamo ko je komandovao njihovim egzekucijama, znamo ko je ubijao, znamo gdje su njihova tijela pronađena. Genocid u Bosni i Hercegovini jedan je od najsistematičnije dokumentiranih zločina u savremenoj historiji. I zbog toga za 'druge narative' nema ni moralnog ni činjeničnog uporišta“.
 
Slika može predstavljati 1 osoba i tekst
 
U ime diplomatije i naroda Republike Turske, predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske, Numan Kurtulmuş i zamjenik predsjednika AK partije i predsjednik Ureda za vanjske poslove, Zafer Sirakay, iskazali su duboku počast žrtvama genocida, te govorili o podršci Republike Turske Bosni i Hercegovini, prijateljskim odnosima te nastojanju da dvije države zajednički sarađuju, kako na političkom planu, tako i na planu istraživanja činjenica te boljem razumijevanju zajedničke prošlosti.
 
Slika može predstavljati 3 osobe i podijum
 
Slika može predstavljati 5 osoba i tekst
 
Program otvaranja izložbe, pored projekcije kratkog dokumentarnog filma „Underground“, obilježili su vokalno-instrumentalnim izvedbama hor „Rejjan“ i solistica Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Amila Ravkić.
 
Izložbu „Underground-Pod zemljom“ otvorili su premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić i predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske, Numan Kurtulmuş.
 
U narednom periodu, izložba „Underground-Pod zemljom“ otvorena je za posjetitelje u centralnoj auli Vijećnice Sarajevo.
 
Slika može predstavljati podijum i tekst
 
Slika može predstavljati 1 osoba, gomila i tekst
 
Slika može predstavljati gomila
 
Slika može predstavljati 6 osoba i gomila
 
Slika može predstavljati 2 osobe i Ovalni ured
 
Slika može predstavljati 5 osoba, klarinet, gomila i tekst
http://arhivfbih.gov.ba/toto-macau/