Sutra će se u Generalnoj skupštini UN glasati o prijedlogu Rezolucije o genocidu u Srebrenici, sutra je cijeli svijet na popravnom ispitu, da ispravi greške iz prošlosti i osigura sigurniju budućnost. Ako nismo mogli da spasimo žrtve, moramo da spasimo istinu o njima.
A istina je sljedeća. Za samo sedmicu dana, VRS je pogubila preko 8.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka u Srebrenici i oko nje. Preko 25.000 žena i djece, od kojih su brojni prijavili silovanje i zlostavljanje od strane vojnika VRS, istovremeno je deportovano. U julu 1995., VRS je pokušala sakriti zločine sahranjujući tijela žrtava Srebrenice u niz primarnih masovnih grobnica u blizini mjesta pogubljenja. Međutim, javno otkriće ovih masovnih grobnica, natjeralo je zločince na još složeniju operaciju prikrivanja zločina između avgusta i novembra 1995. godine. Tokom tog perioda, VRS je ekshumirala tijela iz većine primarnih grobnica, i to u jako organizovanoj i sistematskoj operaciji, i prevezla ih na mjesta sekundarnih i tercijalnih grobnica.
Na području srednjeg Podrinja pronađena je i ekshumirana 81 masovna grobnica s posmrtnim ostacima osoba ubijenih u genocidu počinjenom u ljeto 1995. godine na području Srebrenice.
To su primarne i sekundarne grobnice, jame i zapaljena tijela u kućama. Najviše žrtava genocida pronađeno je i ekshumirano u 38 masovnih grobnica na području općine Zvornik. Jedna žrtva je pronađen u čak pet grobnica, a najudaljenija masovna grobnica Srebreničana je pronađena u Kalinoviku, 200 kilometara od Srebrenice.
Zbog svega gore navedenog Arhiv Federacije je pripremio izložbu pod nazivom “Underground-Pod zemljom” ovdje u Velikom parku gdje se nalazi Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva i Skulptura Srebreničanina, inspirisana jednim od najstrašnijih prizora iz jula 1995. kada otac Ramo doziva sina Nermina da mu se pridruži uvjeravajući ga da je na sigurnom. Izložba ima za cilj da prikaže razmjere zločina koji su počinjeni u Srebrenici, a sadrži 30 fotografija iz 14 masovnih grobnica iz Fundusa našeg arhiva i Memorijalnog centra Srebrenica. Pored navedenog ima za cilj da uputi apel svim članicama UN da podrže usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici, rezolucija potiče države članice da sačuvaju utvrđene činjenice putem svojih obrazovnih sistema razvijanjem odgovarajućih programa, a u cilju sprječavanja negiranja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti, bezrezervno osuđuje postupke koji veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida od strane međunarodnih sudova, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, naglašava važnost dovršetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenom pokopu istih i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji se još trebaju suočiti s pravdom.
Usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici važno je zbog preživjelih i žrtava, a proglašavanje 11. jula međunarodnim danom sjećanja predstavljalo bi poruku cijelom svijetu da se genocid nikada i nigdje ne ponovi, da se izliječe rane koje preživjeli nose i iskaže solidarnost sa porodicama. Usvajanje rezolucije je civilizacijski čin koji je preduslov izgradnji mira u svijetu i na ovim prostorima, te spriječavanju novih genocida.
Na kraju, želimo da danas, zajedno uputimo apel svim članicama UN iz glavnog grada Bosne i Hercegovine, na dan kada je prije 32 godine podizanjem zastave države Bosne i Hercegovine ispred sjedišta UN-a u New Yorku naša zemlja zvanično postala članica ove svjetske organizacije, da podrže prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenic jer ako nismo mogli da spasimo žrtve, moramo spasiti istinu o njima. Neka mir i harmonija zavlada svijetom.
