Povodom 30 godina od genocida u Srebrenici, u sarajevskoj Vijećnici, otvorena je izložba „Underground-Pod zemljom“.
Izložba tematizira ekshumaciju posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica u istočnoj Bosni i okolini Srebrenice prikazujući razmjere genocida u Srebrenici dokumentovane na 30 autentičnih fotografskih snimaka sa 14 lokaliteta masovnih grobnica.
Izložbu organiziraju Arhiv Federacije, Grad Sarajevo, Institut Yunus Emre Sarajevo, Ambasada Republike Turske u BiH, JU Muzej Sarajeva i Javno preduzeće Sarajevo.
Pokrovitelji izložbe su dr. Denis Bećirović, član Predsjedništva BiH i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.
Otvaranju izložbe prisustvovale su visoke domaće i inostrane zvanice, istaknuti predstavnici javnog i političkog života.
Na otvaranju izložbe govorili su Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine, Numan Kurtulmuş, predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske, Zafer Sirakaya, zamjenik predsjednika AK partije i predsjednik Ureda za vanjske poslove, mr. sc. Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva Federacije, dr. Predrag Puharić, gradonačelnik Sarajeva i dr. Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Premijer Nikšić poručio je kako je naša obaveza da nadglasamo laž istinom.
„Genocid je presuđena činjenica. To nije stvar mišljenja, nego istine pred sudovima i pred svijetom. Bez suočavanja s tom istinom nema ni pravde ni budućnosti. A pravde, istini za volju, za mnoge porodice još nema onoliko koliko zaslužuju. Kazne za zločince ne mogu vratiti živote, ali mogu biti opomena svijetu.“
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH, Kemal Ademović, govorio je, između ostalog, o porodicama žrtava i o svakodnevnoj žrtvi onih koji su preživjeli zločin.
„Porodice žrtava i onih koji ih podržavaju pred cijelim svijetom decenijama se bore za minimum satisfakcije, a to je dostojan ukop žrtava, sudska pravda i historijsko međunarodno priznanje genocida. Na svojim plećima žrtve predugo nose teret tuđe sramote - da još sve žrtve nisu pronađene jer ih neko krije, da moraju govoriti o genocidu jer ga neko negira, da moraju susretati se sa zločincima jer nisu svi presuđeni, da moraju opominjati da su još u opasnosti jer im se i danas prijeti, i da se moraju neprestano sjećati da im se zlo ne bi ponovilo“.
Direktor Arhiva Federacije, Hajrudin Ćuprija, pobliže je predstavio izložbu i istaknuo važnost arhivske službe za kulturu pamćenja i historijska istraživanja.
„U svrhu promoviranja kulturne baštine i dokumentarne historije Bosne i Hercegovine, Arhiv Federacije veliku pažnju posvećuje prikupljanju, digitaliziranju, ali i izlaganju građe, s naglaskom na dešavanjima u BiH u periodu 92-95., kako bi javni društveni prostor ispunili svjedočenjima utemeljnim na istini, pred kojom smo svi podjednako odgovorni. Jer, ukoliko nismo mogli spasiti žrtve, možemo i moramo spasiti istinu o njima“.
Gradonačelnik Sarajeva, Predrag Puharić, govoreći o važnosti izložbenih djelatnosti i kulturne svijesti u kontekstu izgradnje društva utemeljenog na znanju i uvažavanju činjenica, poslao je važnu poruku, poručivši:
„Naša odgovornost je jednostavna, ali i ogromna: da istinu donesemo na uvid onima koji je ne znaju – ili ne žele znati. Da izložimo 'podzemno' pred oči javnosti. Da se ne sklanjamo, da ne šutimo, ne popuštamo i ne umaramo“.
Direktor Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, dr. Muamer Džananović, na premisama historijske nauke, govorio je o činjenicama vezanim za rat i genocid u Bosni i Hercegovini.
„Istina je nepobitna: više od 7.000 žrtava genocida u Srebrenici i oko nje 1995. godine je identificirano i ukopano. Znamo gdje su bili zatočeni, znamo ko je komandovao njihovim egzekucijama, znamo ko je ubijao, znamo gdje su njihova tijela pronađena. Genocid u Bosni i Hercegovini jedan je od najsistematičnije dokumentiranih zločina u savremenoj historiji. I zbog toga za 'druge narative' nema ni moralnog ni činjeničnog uporišta“.
U ime diplomatije i naroda Republike Turske, predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske, Numan Kurtulmuş i zamjenik predsjednika AK partije i predsjednik Ureda za vanjske poslove, Zafer Sirakay, iskazali su duboku počast žrtvama genocida, te govorili o podršci Republike Turske Bosni i Hercegovini, prijateljskim odnosima te nastojanju da dvije države zajednički sarađuju, kako na političkom planu, tako i na planu istraživanja činjenica te boljem razumijevanju zajedničke prošlosti.
Program otvaranja izložbe, pored projekcije kratkog dokumentarnog filma „Underground“, obilježili su vokalno-instrumentalnim izvedbama hor „Rejjan“ i solistica Opere Narodnog pozorišta Sarajevo, Amila Ravkić.
Izložbu „Underground-Pod zemljom“ otvorili su premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić i predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske, Numan Kurtulmuş.
U narednom periodu, izložba „Underground-Pod zemljom“ otvorena je za posjetitelje u centralnoj auli Vijećnice Sarajevo.
