Direktor Arhiva Federacije Hajrudin Ćuprija sastao se s majoricom Oružanih snaga Bosne i Hercegovine Zemkom Seferagić, pripadnicom i borkinjom Armije Republike Bosne i Hercegovine, odnosno 503. slavne brdske brigade, a kasnije Petog korpusa Armije RBiH. Pored redovnih vojnih obaveza, Zemka Seferagić se tokom rata bavila reporterskim i publicističkim radom. Kao izrazito pismena osoba, nastavnica historije književnosti i srpskohrvatskog jezika, koja je školski dnevnik zamijenila vojnom uniformom i perom, Zemka je pisala o ratnim dešavanjima i događajima, ponajviše u vojnom glasilu „Ljiljan“ gdje su objavljivana zapažanja, događaji i aktivnosti koje su se dešavale u vojnim jedinicama. Nakon rata, Zemka je sa kolegom Kasimom Pandžićem objavila i monografiju „Od Mokreša do Sanskog Mosta“ koja opisuje ratni put 503. slavne brdske brigade. Danas je Zemka major Oružanih snaga Bosne i Hercegovine. Njeni zapisi, reportaže i fotografije danas predstavljaju izuzetno vrijedna svjedočanstva o ratnoj stvarnosti i važan izvor za proučavanje savremene historije Bosne i Hercegovine.
Tokom sastanka razgovarano je o značaju sistematskog prikupljanja, čuvanja i obrade ratne arhivske građe, s posebnim fokusom na lična svjedočanstva, novinarske zapise, fotografije, audio i video materijale koji dokumentuju period agresije. Posebno je istaknuta potreba očuvanja autentičnih zapisa i dokumentacione građe kao najvažnijih izvora za proučavanje historije.
Arhiv Federacije nalazi se u završnoj fazi realizacije jednog od najznačajnijih projekata – preuzimanja ratne građe Armije Republike Bosne i Hercegovine iz perioda 1992-1995., koja obuhvata oko 55.000 registratora i 12.500 video-kaseta. Pored toga, već je preuzeta vrijedna arhivska građa Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koja se nalazi u procesu digitalizacije, kao i prebacivanja audio i video zapisa na savremene elektronske nosače. Potpisani su i sporazumi o saradnji i dogovoreno preuzimanje izuzetno vrijedne ratne građe od više institucija i udruženja, uključujući Memorijalni centar Srebrenica, a Arhiv Federacije je u procesu preuzimanja i dokumentacije Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
S obzirom na obim, raznovrsnost i historijski značaj prikupljene građe, Arhiv Federacije je u pripremi otvaranja Specijalnog ratnog arhiva 1992-1995., koji će se baviti prikupljanjem, obradom, digitalizacijom, naučno-istraživačkim radom i javnom prezentacijom ratne dokumentacije, čime bi Arhiv Federacije prerastao u svojevrsni naučno-istraživački centar za savremenu historiju Bosne i Hercegovine.
