Konferencija za štampu direkora Arhiva Federacije mr.sci. Adamir Jerković

TURSKA I PRVI SVJETSKI RAT
Sarajevo, 27. 10. 2014.

Srdačno vas pozdravljam!

Ova godina bila je u znaku obilježavanja 100 godina od Prvog svjetskog rata. Arhiv Federacije je od početka bio uključen u retrospektivu dogaðaja. Neke izložbe ste već pogledali,  a druge ćete narednih dana biti u prilici da vidite.

Arhiv Federacije 29. oktobra 2014. godine, u čast nacionalnog praznika Republike Turske i prijateljstva svih njenih naroda sa turskim narodom, prireðuje izložbu „Turska i Prvi svjetski rat“. Na stotu godišnjicu Velikog rata, u koji je Turska bila nesretno uvučena, mi želimo da govorimo o ratu koji je zadesio Otomansko carstvo, da govorimo o toku rata i posljedicama po Tursku i njenu nezavisnost. Turska se tokom 1914. pa sve do 1923. godine, našla u izuzetno delikatnoj situaciji. Velika imperija koja je godinama suvereno vladala svijetom, bila je skoro pred potpunim debaklom. To su historijske činjenice koje su rasvijetljene a mi smo ih pokušali predstaviti na našim panoima. U toj i takvoj situaciji na kraju rata, kada je Turska bila pred pitanjem biti ili ne biti, pojavio se voða revolcije Mustafa Kemal, koji će kasnije dobiti ime Atatürk, i koji će predvoditi tursku naciju u odbrani njene nezavisnosti i njenoj obnovi, potpunoj revitalizaciji.
Na panoima ćemo vidjeti Tursku do 29. 10. 1923. godine, kada je proglašena Republika. Ovo je osnovna, noseća tema izložbe. Ali, kako se Turska u posljednjoj dekadi snažno razvijala mi smo ovu izložbu dopunili sa tri panoa sa podnaslovom „Moderna Turska“. Tu smo progovorili ukratko o današnjoj Turskoj, koja je postala inspirativna država za mnoge u svijetu. Dok su se druge evropske i zapadne zemlje mučile zadnjih godina sa pitanjem recesije i drugih ekonomskih nedaća, Turska je snažno išla naprijed predvoðena novim Atatürkom, a to je današnji predsjednik Republiker Recep Tayyip Erdoğan koji je ujedinio ovu zemlju sa svim njenim potencijalima. To je priča o novoj probuðenoj Turskoj koja je istinski prijatelj naroda Bosne i Hercegovine, koja nam je pomogla u teškom periodu obnove naše države.

Drugi razlog ove konferencije je da najavim 11. 11. 2014. godine u 11 sati našu novu izložbu koja će se dogoditi u „Brusa bezistanu“, a to je „Retrospektiva Velikog rata“. Na skoro 40 panoa podsjetićemo na strahote Prvog svjetskog rata u kojem su poginuli milioni ljudi. O ranjenim da i ne govorim. Nismo slučajno odabrali 11. novembar za početak naše izložbe. Naime, tog dana su kapitulirale Njemačke i Austro-Ugarska, kao  i njihovi saveznici. Ali na žalost, ljudski sunovrat neće se zaustaviti tada. Za 20 godina meðunarodna zajednica  će ući u novu klanicu – u Drugi svjetski rat.

Izložbama „Sarajevski atentat“, „Turska i Prvi svjetski rat“, i „Veliki rat“, Arhiv Federacije zaključuje jednu izuzetno plodnu godinu. Obilježili smo stoljeće velikog rata i na taj način smo se uvrstili u red vodećih arhiva a sa izložbom „Srebrenički inferno“, koju smo pokazali širom svijeta, postali smo i meðunarodni arhiv.  

Izložba Arhiva Federacije
TURSKA I PRVI SVJETSKI RAT
Govor  direktora Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine gdina mr.sci. Adamir Jerković u galeriji „Yunus Emre“ u Sarajevu
Sarajevo, 29. 10. 2014.

Vaše Ekselencije, dame  i gospodo,

Pripala mi je ugodna dužnost da danas otvorim izložbu „Turska i Prvi svjetski rat“.
Osmansko carstvo bilo je prisutno na prostoru Bosne i Hercegovine skoro pet stotina godina. Naravno, ono je ostavilo snažan trag u životima ljudi. Primijetit ćete - ne kažem muslimana, nego općenito svih ljudi koji su živjeli na prostoru Bosne i Hercegovine. Turska i Bosna i Hercegovina danas su povezane mnogim nitima, kao što su uostalom bile u čvrstoj vezi više vijekova zajedničke prošlosti. Mnogo paša i znatan broj velikih vezira dala je Bosna i Hercegovina osmanskom prijestolju, što jasno govori o povezanosti naših naroda. 

Unutar Carstva Bosna i Hercegovina je bila integralna cjelina, a kada se nakon Berlinskog kongresa Otomanska imperija zvanično povukla odavde 1878. godine, ostavili su Bosnu i Hercegovinu cjelovitom. Većina stanovnika naše države, prije svih mislim na Bošnjake, povlačenje osmanlija sa ovih prostora je teško primila. Razumljivo je stoga što se ovdje i nakon uzmicanja Imperije svaku vijest iz Carigrada očekivala sa posebnom pažnjom.

Ulazak Otomanskog carstva u Prvi svjetski rat praćen je sa nagašenim interesovanjem. Na početku 20 vijeka osmanska država je bila jako iznurena, slomljena stalnim ratovanjem, izložena pritisku zapadnih država, koje su željno očekivale njenu smrt. Kolokvijalno su Osmansko carstvo nazivali „Bolesnikom sa Bosfora“, na čijem čelu je stajao slabi sultan Abdullhamid II.

U Prvom svjetskom ratu znatan broj Bošnjaka se borio na strani Osmanlija i to govori o snažnim vezama izmeðu dva naroda. To je naročito vidljivo u bici na Galipolju. Prema nekim izvorima u toj bici je sudjelovalo blizu 20.000 Bošnjaka. Turci su odnijeli veliku pobjedu nad snagama Antante, čime su spriječili zauzimanja Carigrada a konačni cilj Britanije i Francuske bio je da se iz daljnjeg toka rata izbaci Osmansko carstvo i da se uspostavi pomorska veze sa Rusijom. Nekoliko godina nakon te čuvene bitke, tadašnji turski predsjednik Kemal Ataturk je u dirljivom govoru rekao:

„Vi, majke koje ste poslale sinove iz dalekih zemalja, obrišite suze. Vaši sinovi sad počivaju u miru u našim srcima. Izgubivši živote na ovom tlu, oni su postali i naši sinovi“ (kraj navoda). Podsjećajući na ovu bitku i na učešće bošnjačkih gazija, kao i drugih islamskih naroda u odbrani države, predsjednik Republike Recep Tayyip Erdogan je rekao:
“Pobjeda u Canakkaleu, koliko god je pobjeda Turske, Anadolije i Trakije, ona je isto tako i pobjeda svih bratskih naroda, bratskih narodnosti i sve braće u cijelom svijetu”(kraj navoda).
Sam tok Galipoljske bitke, koja je voðena od 25. aprila 1915. do 6. januara 1916., prikazana je na panoima izložbe Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine.
Inače, cjelokupna drama kroz koju je prolazi o turski narod, ispričana je upravo na ovim panoima. Vidjet ćemo nesretno i brzopleto uključivanje Otomanske imperije u rat 1914. , zatim tok rata, velike žrtve koje su podnijeli turski vojnici na frontovima, kojih je bilo mnogo, potom borbu za opstanak i nezavisnost koja je voðena pod rukovodstvom Mustafe Kemal Paše, svrgavanje sultana i uspostava nezavisne Turske Republike 29. oktobra 1923. godine.

Ovu izložbu koja je posvećena prijateljstvu naroda Bosne i Hercegovine i Republike Turske organizirali smo ne slučajno 29. oktobra, na dan koji se u Turskoj, u svim njenim DKP-ima u svijetu, obilježava svečano i uz dužno podsjećanje na velike žrtve koje su položene za nezavisnu i slobodnu Tursku.
Ovo je, dakle, osnovna, noseća tema izložbe.

Ali, kako se Turska u posljednjoj dekadi snažno razvijala, mi smo ovu izložbu dopunili sa tri panoa pod naslovom „Moderna Turska“. Tu smo progovorili ukratko o današnjoj Republici. Dok su se skoro sve zapadne zemlje mučile posljednjih godina sa pitanjem recesije i drugim ekonomskim nedaćama, Turska je snažno grabila naprijed predvoðena novim ocem nacije. To je današnji predsjednik Republike Recep Tayyip Erdogan, koji je ujedinio ovu zemlju sa svim njenim potencijalima. To je priča o novoj probuðenoj Turskoj, koja je istinski prijatelj naroda Bosne i Hercegovine, koja nam je pomogla, ali i dalje to čini, u teškom periodu obnove naše države.
Izložbama „Sarajevski atentat“, „Turska i Prvi svjetski rat“, i „Veliki rat“, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine zaključuje jednu izuzetno plodnu godinu. Obilježili smo stotinu godina od Velikog rata i na taj način uvrstili smo se u red vodećih arhiva, a sa izložbom „Srebrenički inferno“, koju smo pokazali širom svijeta, postali smo i meðunarodni arhiv.

Otvarajući ovu izložbu želim uputiti ispred Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine i svoje lično ime, u ime svih vas, iskrene čestitke turskom narodu i njegovom rukovodstvu povodom nacionalnog praznika Republike Turske.