Nekadašnja sovjetska republika Latvija, koja je u međuvremenu postala nezavisna država i danas je članica Evropske unije i NATO saveza, ovih dana obilježava 100 godišnjicu od osnivanja države. Taj jubilej se proslavlja cijelu godinu, a naročito je došao do izražaja 4. maja kada je Latvija 1990. godine proglasila nezavisnost od Sovjetskog saveza i koja je 21. avgusta naredne godine faktički ostvarena.

Mnoštvo je događaja u programu obilježavanja vijeka latvijske državnosti, a jedan od njih je izložba „Sarajevski atentat“ Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, koji se odazvao pozivu svojih prijatelja iz Latvijskog nacionalnog arhiva u Rigi i postavio svoju međunarodnu postavku. Ova, već druga izložba Arhiva Federacije BiH, došla je nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju i saradnji koji su dva arhiva verifikovala u oktobru 2016. u Rigi. Tako se poslije „Srebreničkog inferna“ u Rigi i izložbe Latvijaca u Sarajevu koja govori o njihovom putu u slobodu, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine našao ponovo u glavnom gradu Latvije sa svojim novim performansom o sarajevskom atentatu na obilježavaju 100 godišnjice Latvijske Republike. Da ovo nije tek obična izložba vidi se i po tome što je postavljena u City Hallu, najznačajnijem administrativno - političkom centru Rige. Ovu međunarodnu postavku Arhiva Federacije BiH, koja je postavljena u povodu praznika Dana Evrope, vidjeli su i brojni turisti kojih je mnogo u ovom predivnom gradu.

Na kosturu carstava iznikle su nove hegemonističke države

Ovoj izložbi pažnju su poklonila i sredstva informiranja, jer su detaljno izvještavali svoje konzumente o Sarajevskom atentatu, a o sudbonosnom događaju iz 1914. su govorili direktori Latvijskog nacionalnog arhiva Mara Sprudža, direktor Latvijskog historijskog instituta Guntis Zemitis i direktor Arhiva Federacije BiH prof. dr. Adamir Jerković. Atentat u Sarajevu koji se dogodio prije više od stotinu godina bio je prema riječima promotora izložbe „uvod u krvavi bezdušni rat“ u kojem su pokopana moćna carstva i uspostavljene nove države kao što su Latvija i Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca u kojoj je egzistitrala Bosna i Hercegovina, ali sa neriješenim nacionalnim pitanjem. Direktori su podsjetili da su i Latvija i Bosna i Hercegovina po mnogo čemu slične zemlje i da su se za svoju slobodu morale boriti kroz vijekove i da danas imaju obavezu čuvati tekovine nezavisnosti. Prema mišljenju prof. dr. Adamira Jerkovića, koji je govorio na ovoj veoma posjećenoj izložbi, Prvi svjetski rat je zaustavljen a da nisu riješeni uzroci pa je on sa istom žestinom nastavljen 20 godina poslije. Zemitis se osvrnuo na propast Jugoslavije kazavši da je bio težak i krvav, naročito za Bosnu i Hercegovinu. „Sarajevo je veoma propatilo, s obzirom da je preživjelo opsadu koja je trajala 44 mjeseca sa velikim brojem ubijenih“, kazao je direktor Historijskoh instituta Latvije.

„Slaveći mir u Sarajevu mi smo kao Jugosloveni održali zimsku olimpijadu 1984. godine, koja je prenijela poruke bratstva i ljubavi u srca ljudi širom svijeta“, naveo je je dr. Adamir Jerković i dodao:

„U Bosni Hercegovini je zatim od 1992. do 1995. godine klonuo svijet, koji je moralno poražen, ali ne s njim moja zemlja, koja je opstala unatoč besprizornoj agresiji. Ovo je bilo stoljeće i rata i mira, ovdje je potpaljen užasni rat i izvršena agresija na jednu suverenu državu, ovdje je trajao varljivi mir, ovdje se umiralo i ponovno rađalo i uvijek vjerovalo da poslije kiše sunce izlazi“ - rekao je prof. dr. Adamir Jerković, direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, na otvaranju izložbe „Sarajevski atentat“ u Rigi, glavnom gradu Latvijske Republike.

Inače, delegaciji Arhiva Federacije BiH, koja boravi kao gost arhivskih radnika Latvije,  priređen je veoma sadržajan program. Najprije su posjetili Muzej okupacije u kojem se na autentičan način govori o torturi sovjetske tajne policije KGB nad građanima Latvije. Pored učešća u programu Dana Evrope delegacija Arhiva Federacije BiH je prisustvovala izložbi posvećenoj 100 godišnjici Republike „Stoljeće Latvije“ a koja govori o njihovoj borbi za slobodu.