U zgradi Vlade Federacije Bosne i Hercegovine dana 9.06. obilježen je Međunarodni dan arhiva kao i Dan Arhiva Federacije radno-konsultativnim sastankom sa svim direktorima kantonalnih arhiva i direktorom arhiva Distrikta Brčko sa premijerom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Fadilom Novalićem.

Na početku sastanka se obratio premijer Fadil Novalić, čestitao Međunarodni dan arhiva i Dan Arhiva Federacije, naglašavajući značaj arhiva kako za administraciju ali i za društvo i kolektivni identitet. Također, istakao je važnost digitalizacije arhivske građe te je obećao u narednom periodu da će insistirati na izdvajanju više sredstava za opremu i softverska rješenja.

Tema sastanka je bila Razvoj arhivske djelatnosti u FBiH i Distriktu Brčko sa akcentom na umrežavanje kantonalnih arhiva, formiranje Kolegija direktora arhiva kao koordinirajućeg tijela, digitalizacija arhivske građe sa mogućnošću korištenja zajedničkog softvera, usaglašavanje i unificiranje zakonske i podzakonske regulative, stručna edukacija i pokretanja odsjeka informacijskih nauka te druge teme važne za razvoj i unapređenje arhivske djelatnosti ali i položaja arhiva u društvu.

Međunarodni dan arhiva, 9. juni u svijetu se obilježava od 2008.godine, a za datum obilježavanja Međunarodnog dana arhiva izabran je dan osnivanja Međunarodnog arhivskog vijeća (The International Council on Archives – ICA) 1948. godine.

To je međunarodna stručna organizacija posvećena efikasnim upravljanjem dokumentima te očuvanju, zaštiti i korištenju svjetske arhivske baštine kroz stručnu saradnju arhivskih i drugih stručnjaka i institucija za upravljanje spisima širom svijeta.

Arhiv Federacije, kantonalni arhivi i arhiv Distrikta Brčko Međunarodni dan arhiva su iskoristili kao priliku da promovišu značaj arhivske i registraturne građe ali i da skrenemo pažnju donosiocima ključnih odluka da se u narednom periodu mora više ulagati i posvetiti pažnje arhivskoj djelatnosti kao važnom društvenom segmentu jednog društva.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema nijednan arhiv namjensku i planski izgrađenu zgradu koja će zadovoljiti potrebama i ispunjavati sve arhivske standarde, to su uglavnom imrovizovane zgrade i prostrorije. Također je prilika da se naglasi značaj očuvanja arhivske građe kao kolektivne memorije nacije i društva,te snažnog utjecaja na identitet jednog društva jer arhivi su veoma važni kao naučna baza ili mjesta gdje će istraživači pronaći dokumente i zapise za svoje stručne i naučne radove iz različitih oblasti.

Arhiv nije zgrada ili ustanova za čuvanje i skladištenje, niti zbirka tekstova, već kolektivno zamišljeni spoj svega što je bilo, što je danas ili će biti sutra.

U savremenim tokovima arhivi obuhvataju stručnu, kulturnu, naučnu, upravnu i uslužnu djelatnost. No međutim, informacijska je tehnologija sa sobom donijela mnoge promjene kao simbol novog informatičkog društva, stvaranje elektronske uprave i nametnula arhivima obavezu da moraju da prate savremene tehnologije, digitalizaciju arhivske građe, edukaciju zaposlenika te nabavku opreme i softvera za digitalni arhiv.

Jedan od osnovnih ciljeva današnjih arhiva je tako prilagoditi svoje poslovanje novim trendovima i željama informacijskog društva. Pojam informacijskog društva može se razumjeti kao sinonim za nove informacijske i komunikacijske tehnologije kao i naziv za informatički obrazovano savremeno društvo.

Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i njezina implementacija u sve sfere društva je danas neophodna. Tu činjenicu dokazuju i dosadašnji planovi i strategije Evropske unije poput Lisabonske strategije, Naime, Evropsko vijeće je na sastanku održanom u martu 2000. godine u Lisabonu usvojilo skup strategija koja se sastoji od sedam ciljeva a jedan od tih ciljeva je efikasnije korištenje novih informacijskih tehnologija.

Međutim, informacijska tehnologija je osim osnovnih tehnoloških promjena uvela i znatne promjene u komunikaciji i saradnji među arhivima.

Digitalizacija i implementacija nove tehnologije te rastući troškovi održavanja iste, kao i nedostatak financijskih sredstava, dovode javne i kulturne ustanove u poziciju potrebe za razvojem zajedničkog djelovanja. Arhivi tako sve više sarađuju, kako međusobno tako i s raznim kulturnim i naučnim ustanovama, na stvaranju zajedničkih sadržaja usmjerenih na korisnike i zajednicu u kojoj djeluju, a ne same ustanove i njihove posebnosti.

Rezultat te zajedničke saradnje su digitalne platforme poput saradničke arhivske mreže ICARUS i Evropski arhivski portal (Archives Portal Europe). Kako bi olakšali pristup savremenom korisniku, ali i smanjili troškove neophodno je umrežavanje arhiva, upotreba zajedničkih softvera za digitalni arhiv. Važno je istaći da kasnimo za zemljama regiona koje su napravile velike iskorake na polju digitalizacije, te je neophodno što prije napraviti strateške ciljeve i akcione planove na polju digitalizacije arhivske građe.

Na kraju sastanaka je zaključeno da je neophodno pristupiti usaglašavanju i unificiranju zakonske i podzakonske regulative u kojoj će biti prepoznata digitalizacija arhivske građe ali i stručna edukacija zaposlenika. Arhiv Federacije je nedavno dobio Softver za digitalni arhiv vrijedan 250 000 KM od strane Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove koji upotpunosti zadovoljava potrebama savremene digitalizacije arhivske građe te će se u narednom period razmotriti mogućnost da se isti softver uz saglasnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ustupi na korištenje i kantonalnim arhivima i arhivu Distrkta Brčko.