Tradicionalnim obraćanjem javnosti na kraju 2012. direktor Adamir Jerković je govorio o najuspješnijoj godini u historiji Arhiva Federacije.  Press konferencija je održana u Galeriji Mak u  prepunoj  dvorani u kojoj su bili prijatelji Arhiva Federacije i brojni novinari.

 „Dopustite mi da Vas pozdravim i da Vam se zahvalim što ste vjerno pratili Arhiv Federacije i što ste Vašim istinitim pisanjem doprinijeli da javnost sazna punu istinu o renesansi ovog kolektiva.

Naši rezulatati su iz godine u godinu sve bolji. Kada smo započeli obnovu Arhiva Federacije, od druge polovine  2007. godine, nismo mogli ni slutiti da će efekti našeg rada u 2012. biti multiplicirani. Iz godine u godinu naš stvarni rezulat  bivao je sve bolji i mi smo mislili da u narednoj godini nećemo biti toliko uspješni jer smo procjenjivali da smo dali maksimum maksimuma. Ali, prevazilazili smo sami sebe.

Sa posebnim zadovoljstvom ističem da je 2012. bila rekordna godina u historiji Arhiva Federacije. Mi smo u ovoj godini imali šest meðunarodnih izložbi o Srebrenici na kojima je strana javnost mogla da se upozna sa zločinom koji je počinjen nad nedužnim stanovništvom ovog kraja. U Srebrenici su ljudi doživjeli stravičnu smrt samo zbog svoje vjerske „naprilagoðenosti”, umrli su samo zbog toga što su bili Bošnjaci. Mi smo našu izložbu Srebrenički inferno pokazali tokom 2012. u turskim gradovima: na Crnom moru u historijskom Trabzonu, zatim smo se spustili u samo središte Turske - u milionski grad Kayseri da bismo završili predstavljanje patnje naroda Bosna i Hercegovine u glavnom gradu Ankari na susretima prijateljstva. Skoro cijeli mjesec mi smo boravili u Turskoj, u julu i avgustu ove  godine.

Početkom 2012. smo gostovali u gradu Puli sa izložbom Srebrenički inferno. Ovo smo učinili uz pomoć Matice hrvatske i grada Pule, kao što smo u Splitu govorili o stradanju Srebrenice. Grad pod Marjanom je iskazao veliku sućut za patnje Srebreničana a u ovom Splitu sam bio učesnik Meðunarodne tribine o genocidu u Srebrenici. Htio bih da kažem da je Split sa punom ozbiljnošću govorio o  zločinu u Srebrenicu i na ovom skupu su učestvovali od saborskog zastupnika do zamjenika  gradonačelnika Splita, naučnih radnika, publicista i drugih.

 I napokon, ovu godinu na meðunarodnoj sceni smo okončali u Frankfurtu na Majni gdje smo Srebrenički inferno pokazali graðanima njemačke savezne pokrajine Hessen. Ovu izložbu je otvorio bivši visoki predstavnik meðunarodne zajednice Christian Schwarz Schilling koji je govorio o odgovornosti zločinaca ali i meðunarodne zajednice koja je gledala zvjerstva u svojoj zaštićenoj zoni a da ništa nije učinila. To je šest meðunarodnih izložbi.

U 2012. smo takoðer  obilježili godišnjicu donošenje Povelje Kulina bana u kraljevskom gradu Jajcu gdje smo otvorili 29. avgusta izložbu „Bosna u vrijeme kulina bana”, kojom prilikom smo potcrtali državnost Bosne i Hercegovine”. Kruna svega je naša izložba u gradu Mostaru, 4. decembra pod nazivom „Mostar - 20 godina poslije”.

Korakom mod sedam milja grabio je Arhiv Federacije (2010. - 2012. )

Arhiv Federacije je i u toku 2012. postigao impozantne rezultate, od koji bih istakli samo da je u toku ove godine preuzeto 5 arhivskih fondova, što predstavlja veliki rezultat uzmemo li u obzir činjenicu da Arhiv ne raspolaže sa vlastitim  kapacitetima za smještaj i čuvanje arhivske graðe. Taj strašan rast Arhiva Federacije najbolje je cidljiv na sljedećem podatku:  od 1997. do 2007. godine Arhiv Federacije je primio 12 fondova,  a od 2010. do 2012., dakle za samo dvije godine,  čak 9 fondova.

U 2012. smo izvršili ukupno 142 postupka uništenja bezvrijedne registraturne graðe, što govori o tome da smo u velikoj mjeri ažurirali registrature, koje u potpunosti ispunjavaju svoje zakonske i podzakonske obaveze. Ovo je rekordan broj postupaka uništenja bezvrijedne registraturne graðe od nastanka Arhiva Federacije.

Ukupno je pregledane 28 Listi kategorija na koje smo dali saglasnosti za njihovu primjenu.

Takoðer je zaprimljena 141 arhivska knjiga, te je izvršeno ukupno 11 nadzora  u stanje stručnog održavanja i čuvanja arhivske i registraturne graðe.

Pored navedenih rezultata treba istaći činjenicu da državni službenici Arhiva Federacije svakodnevno daju instrukcije i upute registraturama i ostalim uposlenicima arhivske struke  sa područja čitave Federacije BiH.

Dopustite nekoliko uporednih podataka o Arhivu Federacije  juče i danas. Jučer, to je Arhiv Federacije od 1998.  do 2007., dakle period od deset godina i danas, to je ovaj obnoviteljski period Arhiva u posljednjih pet godina. Evo vam rezultata.

Usporedba o radu u Vanjskoj službi Arhiva Federacije za period 1998. -2007. i period 2008. - 2012. godina

Navedeni pokazatelji govore da je Arhiv Federacije u proteklih pet godine u okviru djelovanja Vanjske službe (uništenje bezvrijedne registraturne graðe, stručni nadzor u stanje stručnog održavanja i čuvanja registraturne i arhivske graðe, izdavanje saglasnosti na Listu kategorija registraturne graðe s rokovima čuvanja, dostavljanje kopije arhivske knjige, primopredaje arhivskih fondova) postigao daleko bolje rezultate nego za prethodnih 10 godina.

Arhiv Federacije uspješno pokriva sve organe vlasti i institucije Federacije Bosne i Hercegovine, te javna preduzeća, javne ustanove, udruženja graðana i dr. pravna i fizička lica organizirana na nivou Federacije BiH.

Posebno je potrebno naglasiti uspješan rad Arhiva Federacije u onim kantonima koji nemaju svoje kantonalne arhive: Posavski kanton, Zeničko-dobojski kanton.

Odjel za digitalizaciju

Ovo je naš novi odjel  koji je u 2012. digitalizirao  ukupno 62 360 dokumenata . U potpunosti  je digitaliziran Fond Branko Mikulić, jedan od najvrijednijih fondova Arhiva Federacije, u kojem se nalazi veliki broj dokumentana vanstandardnih formata.  Ovaj fond na ovaj način biće pristupačan u elektronskoj formi svim zainteresiranim  korisnicima.

Takoðer je završen proces digitalizacije fonda LORA.

Pored navedenih fondova u toku je postupak digitalizacije fonda Predsjednik i Potpredsjednik Federacije BiH.

Možemo biti ponosni na naše izvanredne rezultate koje smo postigli samoprijegornim radom. Da se dobri rezultati ipak vide govori podatak o posjeti premijera Federacije BiH g. Nermina Nikšića. On je posjetio Arhiv Federacije polovinom 2012. godine što doživljavamo kao naročito prizanje i ovu činjenicu sa zadovoljstvom ističemo u svakoj prilici. Reći ću samo da je to bio prvi premijer u istoriji koji je došao u posjetu Arhivu Federacije kojom prilikom mnam je odao priznanje za velike rezultate i izrazio punu ličnu podršku kao i pomoć Vlade Federacije BiH.

U 2013. godini nastavićemo istim tempom. Biće mnogo inostranih i domaćih izložbi. Već u januaru  2013. u glavnom gradu Njemačke Berlinu prireðujemo izložbu o Srebrenici, a  u Zenici izložbu u Mostaru.

Planirano da iduće godine posjetimo neke srednjoevrpske države, zemlje  Golfa, dakle Srednji istok, zatim Tursku i Kanadu gdje ćemo  narodima tih država predstaviti izložbe o genocide  u Srebrenici i o rezultatima obnove Mostara. 

A sada o Analima.

Ove godine izdali smo godišnjak “Anali”. Ovo je četvrti broj naše stručno-dokumentarno-analitičke knjige. U njoj je predstavljen jednogodišnji razvoj Arhiva Federacije, obraðene su brojne arhivističke teme, a u temi broja govorimo o ratu i posljedicama rata u BiH. Posebno smo obradili Srebrenicu i ovaj dio je napisan na engleskom jeziku. Namijenjen je prije svih inostranoj publici.  

I na kraju, dopustite mi da Vam svima čestitam 2013. godinu i da vam poželim mnogo sreće, dobrog zdravlja i poslovnih rezultata” - istakao je na kraju obraćanja direktor Arhiva Federacije Adamir Jerković.

Adamir Jerković, direktor
Sarajevo, 21.12.2012.