Popunjena praznina u izdavačkoj djelatnosti
Prvijenac Arhiva Federacije na manifestaciji u Sarajevu predstavio Admir Hadrović
Ako se na nešto čekalo duže nego što je bilo potrebno, onda tu svakako spada i tek pokrenuta naučno-stručna publikacija Arhiva Federacije – ANALI ARHIVA FEDERACIJE. No sada, kada je ona ipak pokrenuta, i kada je prvi broj „Anala Arhiva Federacije“ već predat javnosti, može se konstatovati da je time popunjena jedna praznina koja se u oblasti naučno-istraživačke i informativne djelatnosti Arhiva Federacije dosta dugo osjećala. Sudeći, meðutim, odmah po prvom broju, vjerujemo da će se prisustvo „Anala Arhiva Federacije“ u našoj javnosti, posebno arhivskoj struci, brzo i korisno osjetiti, da će se dio propuštenog postepeno nadoknaditi, i da će time svrha njegovog pokretanja biti opravdana.
Najvažniju komponentu cijelog projekta pokretanja publikacije „Anali Arhiva Federacije“ - ljudske resurse Arhiv Federacije već posjeduje. Većina kadrova Arhiva Federacije je bila uključena u realizaciju ovog projekta na čelu sa direktorom Arhiva Federacije gosp. Adamirom Jerkovićem, istaknutim arhivistom, političkim analitičarom i personom sa dugogodišnjim radom u državnim organima i ustanovama najvišeg nivoa, kao i u prestižnim javnim preduzećima. Gospodin Adamir Jerković je ujedno i glavni i odgovorni urednik ovog „prvijenca“.
Vrlo bitan elemenat za ostvarivanje projekta je prisustvo članova redakcije i njenih saradnika na skupovima, seminarima, simpozijumima i drugim manifestacijama vezanim uz arhivistiku u zemlji i okruženju. Ovom prilikom bi se zahvalili i saradnicima iz drugih arhiva, naučnih institucija i visokoobrazovnih ustanova, koji su pružili značajnu pomoć u izlaženju prvog broja „Anala Arhiva Federacije“.
časopis „Anali Arhiva Federacije“ ima 224 strane i štampan je u tiražu od 300 primjeraka. Po svom sadržaju časopis je namijenjen uposlenicima u arhivima, ljudima koji su na bilo koji način vezani sa arhivističkom strukom ili su po opredjeljenju u nekoj srodnoj profesionalnoj branši. Sastoji se od slijedećih tematskih oblasti: Aktivnosti, Arhivistika u praksi, Meðunarodne aktivnosti, Formiranje Udruženja arhivskih i administrativnih radnika Federacije BiH i Eseji o arhivistici.
U tematskoj oblasti „Aktivnosti“ prikazani su ukratko rezultati rada Arhiva Federacije u 2008. godini. Iz navedenog se vidi da su predstavnici Arhiva Federacije u prethodnoj godini uradili više posla nego za prethodnih pet godina: izvršena je arhivska i tehnička obrada 643 kutije arhivske graðe, u potpunosti su pokriveni arhivskom mrežom kantoni Zeničko-dobojski, Posavski i Kanton 10, organizovane su tri izložbe (u Sarajevu, Goraždu i Gračanici), opremljeni su arhivski depoi najsavremenijom arhivskom opremom i dr.
U drugom dijelu „Arhivistika u praksi“ predstavljeni su zanimljivi tekstovi arhivista iz Bosne i Hercegovine i naših dragih kolega iz inozemstva. Tako su arhivisti iz Bosne i Hercegovine predstavili slijedeće teme: „Funkcionalnost Liste kategorija s rokovima čuvanja u sistemu zaštite registraturne graðe“ „Iskustva sa radom u registraturama na području Zeničko-dobojskog kantona, Posavskog kantona i Kantona 10“ „Osnivanje i rad Arhiva Bosansko-podrinjskog kantona“ „Stanje registraturne graðe u organu opštine Maglaj“ i „Postupak predaje arhivske graðe i prijem iste u arhiv“. Navedeni radovi analiziraju našu stvarnost i daju preporuke arhivistima, ali i njihovim kolegama na terenu, šta treba uraditi da budu učinkoviti i još bolji.
Iz meðuarhivske saradnje sa ex jugoslovenskim zemljama predstavljeni su radovi slijedećih eminentnih stručnjaka: „Osnovne evidencije o arhivskoj graði u registraturama u elektronskom obliku“ autora Milorada Bešlina-arhiviste iz Istorijskog arhiva Novi Sad i autorice Aleksandre Matić-arhiviste iz Arhiva Srbije, zatim stručni rad „Arhivi i suvremene tehnologije“ autorice Slavice Nikolovske, dr. arhivistike iz Državnog arhiva Republike Makedonije, te rad pod nazivom „ Biološki uzročnici oštećivanja arhivskog gradiva“ autorice Branke Molnar, arhiviste iz Državnog arhiva u Zagrebu.
U poglavlju „Meðunarodne aktivnosti“ izmeðu ostalog prikazana su nastojanja direktora Arhiva Federacije gosp. Adamira Jerkovića da se u Bosni i Hercegovini izloži Povelja Kulina bana. U cilju realizacije te ideje, gosp. Jerković je pisao hrvatskom premijeru Ivi Sanaderu, ali je Sanader odbio molbu gospodina Jerkovića. Zatim su ozvaničene i prikazane posjete Arhivu Federacije ambasadora Švajcarske Konfederacije, gosp. Rolfa Lenza i ambasadora Arapske Republike Egipat, gosp. Ahmeda Khattaba, kao i posjeta najpoznatijeg francuskog intelektualca, filozofa, književnika, scenariste i reditelja gosp. Bernarda Henri Levy. Takoðer su u ovom poglavlju na vrlo lijep način prikazane Meðunarodne konferencije o Aliji Izetbegoviću, prvom Predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine i posjeta direktora Arhiva Federacije gosp. Adamira Jerkovića Osmanli arhivu u Istanbulu, pri čemu su razmijenjena iskustva izmeðu pomenutih arhiva i dogovorena buduća uzajamna saradnja.
U prvom broju „Anala Arhiva Federacije“ prikazan je i proces formiranja „Udruženja arhivskih i administrativnih radnika Federacije Bosne i Hercegovine“ i Udruženja arhivskih i administrativnih radnika Kantona Sarajevo gdje su predstavljeni programi i ciljevi Udruženja, kao i biografije izabranih čelnika Udruženja, te poteškoće na koje smo nailazili prilikom formiranja Udruženja.
Zadnje poglavlje „Anala Arhiva Federacije“ donosi nam dva izrazita „Eseja o arhivistici“ i to „ Arhivistika kao znanost mora se razvijati“ autora Thea Tomassona direktora Arhivske škole iz Holandije i „Postmoderna arhivistika- uvodna pitanja“ autora Ariana Rajha iz Zagreba.
U knjizi ćete naći još mnogo zanimljivog teksta, pa Vam sa toplinom preporučujemo naše „Anale“ uz obećanje da ćemo se truditi da naredni broj bude još bolji i sadržajniji. A sigurni smo da hoće, jer će se tu naći niz zanimljivih tema koje obraðujemo na našem Prvom savjetovanju Arhiva Federacije i Udruženja arhivskih i administrativnih radnika Federacije BiH i Udruženja arhivskih i administrativnih radnika Kantona Sarajevo.