U organizaciji Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine u Zemaljskom muzeju je Nacionalni arhiv Litvanije priredio izložbu „Slobodo, lijepo ti je ime“

AGRESORI NISU USPJELI DA SLOME DUH NAŠIH NARODA

Intoniranjem državnih himni Litvanije i Bosne i Hervegovine 14. juna je u Zemaljskom muzeju u Sarajevu otvorena izložba Nacionalnog arhiva Litvanije pod naslovom „Slobodo, lijepo ti je ime“. Postavka je otvorena na dan kada je započela sovjetska okupacija i deportacija hiljada graðana Litvanije i zemalja Baltika u Sibir 14. juna 1941. godine.

Ova izložba govori o borbi litvanskog naroda za slobodu od dugogodišnje sovjetske okupacije i komunističke diktature. U uvodu je govorio direktor Arhiva Federacije prof. dr. Adamir Jerković koji je podsjetio da je Litvanija bila prva republika koja je napustila Sovjetski savez nakon 50  godina ideološke komunističke stege.

            Obraćajući se prisutnim ambasadorica te zemlje u Budimpešti Rasa Kairiene je rekla da „naše zemlje, na prvi pogled, možda izgledaju vrlo različito. Meðutim, njihova historija ima više sličnosti nego što možemo da zamislimo. Oba naroda, i Litvanci i Bosanci su svjedoci okrutnosti i nepravde, kao male marginalne zemlje u odnosu na veće, nadreðene. Mi možda jesmo male zemlje, ali ono što je historija pokazala, mi nismo krhke ni slabe. Takvi dogaðaji kao sovjetska okupacija u Litvaniji, ili Balkanski ratovi na jugu Evrope, nisu uspjeli da slome naš duh. Krvavi zločini su voðeni nad našim zemljama“, kazala je ambasadorica na otvaranju izložbe.

„Pričajući o tome, razmjenjujući naše historije i pokazujući da se solidarišemo jedni sa drugima, možemo podići svijest o tim dogaðajima. Time možemo spriječiti širenje neistinitih, obmanjujućih informacija i historijske propagande, rekla je ambasadorica Kairiene, i dodala:

„Jako mi je drago što se uspostavila ovako plodna saradnja izmeðu ove dvije institucije - Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine i Nacionalnog arhiva Litvanije. Veoma me je obradovalo kada sam čula da je prof. Ramojus Kraujelis nagraðen "Bosanskim stećkom" za svoj doprinos u razvoju bilateralnih odnosa. Takoðe bih da poručim i Litvanskom a i Arhivu Federacije, da ne prekinu svoju saradnju već da je nastave i u budućnosti, i da nam nastave da prireðuju još dogaðaja kao što je ovaj, kazala je na kraju ambasadorica koja ima sjedište u Budimpešti Rasa Kairiene.

Prema riječima glavnog litvanskog arhiviste Ramojusa Kraujelisa i Bosanci i Litvanci imaju mnogo toga zajedničkog. Oba su mali narodi koji su se borili za slobodu, i koji su stalno bili pod uticajem jačih susjednih zemalja i što je najvažnije, oba danas stoje nezavisno i ponosno.            Rekao je da smo kao mali narodi platili visoku cijenu za slobodu.

„Oko 450.000 ljudi (svaki treći odrasli Litvanac) je poginuo kao žrtva sovjetskog genocida i terora. Ukupno 330.000 ljudi je bilo zatvoreno, prognano ili deportovano u Gulag logore i još ih je oko 26.000 ubijeno u Litvaniji. Litvanija je tada izgubila ukupno milion ljudi, ili  u procentima, više od trećine stanovništva.

Uz izraze zahvalnosti Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine za organizaciju ove izložbe, profesor na Univerzitetu u Vilniusu dr. Ramojus Kraujelis, koji je i dobitnik plakete „Bosanski stećak“, otvorio  je postavku litvanskog arhiva pod nazivom „Slobodo, lijepo ti je ime“.

Nakon toga su direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine prof. dr. Adamir Jerković i šef arhivista Litvanije prof. dr. Ramojus Kraujelis potpisali Memoramdum o razumijevanbju i saradnji izmeðu dva arhiva.

Svečanostima u Sarajevu je prisustvovao veliki broj graðana, meðu kojima i visoki predstavnik meðunarodne zajednice Valentin Inzko, potpredsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Vesko Drljača i direktori vladinih ustanova.