Adresa
Marka Marulića 2,
71000 Sarajevo
Telefon / Fax
+387 33 214-481
+387 33 556-905
Email
info@arhivfbih.gov.ba

ks 1

Franjevci  i Arhiv Federacije podsjetili na rodni list Bosne

U Franjevačkom samostanu Kraljeva Sutjeska  29. augusta/kolovoza 2017. otvorena je   izložba Arhiva Federacije „Bosna u vrijeme Kulina bana“. Šesnaest eksponata govore u vremenu srednjovjekovne bosanske države i njenom vladaru Kulinu koji  je na taj dan 29. avgusta/kolovoza 1189. godine napisao čuvenu Povelju Kulina bana čiji se originali čuvaju u Dubrovačkom arhivu i u Senkt Petersburgu. 

To je  prvi diplomatski akt  i rodni list bosanske državnosti napisan na narodnom bosanskom jeziku – istakli su na otvaranju izložbe viši arhivista Admir Hadrović i gvardijan samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Željko Brkić. Iz vremena Kulina bana sačuvan je prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. 

U Povelji piše:


„...Ja, Ban Bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka.I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davati ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje…“


Povelja Kulina bana je  jedan od najznačajnijih dokumenata Bosne i ujedno je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.

Njen značaj prešućivali su  i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz susjednih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno - jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica "(banь) bosьnьski". U Povelji se uočava da je Bosna  imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, sa kojim je kroz vijekove bila razvijena trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države što jasno govori da  Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim zemljama. 

Svi pokušaji Arhiva Federacije da pokažu građanima Bosne i Hercegovine original čuvene povelje završili su neuspješno jer je tadašnja vlada Hrvatske koju je predvodio dr. Ivo Sanader odbila dati na posudbu ovaj vrijedni document.

(29. 8. 2017.)

  • ks-1
  • ks-2
  • ks-3