Svjetska izložba Arhiva Federacije BiH i
Udruženja arhivskih i administrativnih radnika Federacije BiH u Moldaviji
•
Snažna manifestacija prijateljstva bosanskohercegovačkih naroda i Moldavaca za
vrijeme izložbe Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine u Kišinjevu od 21.-26.
februara 2016.godine. • Svi moldavski promotori izložbe govorili o srpskom
genocidu nad Bošnjacima. • Knjiga Adamira Jerkovića „Sjećanja na Aliju
Izetbegovića“ u fondu Nacionalne biblioteke Moldavije.
Uz veliki publicitet stigao je Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine u Kišinjev, glavni grad Republike Moldavije, koja je ovih dana domaćin svjetskoj izložbi „Srebrenički inferno“. Nacionalni arhiv Moldavije koji je domaćin Arhivu Federacije i Udruženju arhivskih i administrativnih radnika Federacije Bosne i Hercegovine, potrudio se da se gosti iz Sarajeva osjećaju veoma ugodno u prijestonici Moldavije, a Nacionalna biblioteka Moldavije je otvorila širom svoja vrata pa je ova izložba postavljena u njenom raskošnom zdanju.
Prije izložbe direktor Arhiva Federacije BiH dr. Adamir Jerković je posjetio direktoricu Nacionalne biblioteke Moldavije Elenu Pintalei. Ona je izrazila zadovoljstvo zbog posjete delegacije Arhiva Federacije BiH ovoj kulturnoj instituciji koja je vlasnik 3 miliona knjiga. Bibliotečkom fondu je od danas pridodata i knjiga dr. Adamira Jerkovića „Sjećanja na Aliju Izetbegovića“. Ovom prilikom gospoða Pintalei je kazala da ovo nije obična već specijalna knjiga i da će ona stajati u meðunarodnoj kolekciji djela ove biblioteke, „jer je predsjednik Alija Izetbegović bio važna ličnost u političkom životu, a posebno za vaš narod“. O tom osjećanju prijateljstva za Bosnu i Hercegovinu govori i podatak da je direktorica Nacionalne biblioteke Moldavije donijela ovu knjigu na otvaranje izložbe gdje je studentima i posjetiocima biblioteke govorila o ratu u Bosni i Hercegovini i genocidu koje su srpske snage izvršile na goloruki narod Srebrenice kojom prilikom je pobijeno blizu 9.000 ljudi. Zahvalila se dr. Jerkoviću što je ovom knjigom približio Bosnu i Hercegovinu Moldaviju, a posebno se osvrnula na važnost što Arhiv Federacije BiH u saradnji sa Udruženjem arhivskih radnika Federacije BiH radi na otkrivanju istine o srpskom zločinu u Bosni i Hercegovini.
U istom tonu je izložbu pozdravio dr. Ion Varta, generalni direktor Nacionalnog arhiva Moldavije. On je detaljno govorio o zločinu koji je ušao u sve udžbenike svjetske historije, tako da nema čovjeka na zemaljskoj kugli koji nije čuo za Srebrenicu i genocid počinjen nad Bošnjacima, koji su bili krivi samo zbog toga što su muslimani.
Sličan uklon imao je i dr. Iuri Lari, prorektor za nastavu i zamjenik direktora Policijske akademije Republike Moldavije. On se osvrnuo na moldavska ratna zbivanja koja nisu rezultirala civilnim žrtvama, ali su značajno uticala na smanjenje suvereniteta ove Republike, koja ima pobunjene dijelove svoje teritorije - Transdnjestriju i Gagauziju.
Publika je nakon intoniranja himni BiH i Moldavije vidjela film Arhiva Federacije BiH „Srebrenički inferno“, koji je ostavio snažan dojam na sve prisutne u dvorani. Pažnja je bila maksimalna. čuli su se uzdasi i tihi plač prisutnih ljudi. Potom je direktor Arhiva Federacije BiH dr. Adamir Jerković govorio prisutnim o teškom zločinu koji je opteretio savjest cijelog svijeta. On je rekao da su „glavni protagonisti tog strašnog zločina bili srpska vojska i politički establišment, koji su uz aktivnu podršku susjedne 'krnje' Jugoslavije, pokušavali Bosnu i Hercegovinu uključiti u zločinački projekt velike Srbije“. Kako su zločin počinile i neke hrvatske jedinice, zašto su od meðunarodnog suda osuðeni i visokopozicionirani bosanski Hrvati, jasno je da je Bosna i Hercegovina bila okružena neprijateljskim susjedima koji su imali domaće filijale unutar nje same. Ipak, Bosna i Hercegovina je preživjela, rekao je dr. Jerković, podsjetivši da rane ni nakon 20 godina nisu potpuno zacijelile.
„Na dijelu teritorije u kojem Srbi imaju dominaciju, Bošnjacima se danas pokušava nametnuti naziv jezika, što naravno oni nikada neće prihvatiti.“ Adamir Jerković je napravio paralelu sa zbivanjima u Moldaviji, rekavši da ova država ima slične probleme kao Bosna i Hercegovina „ali da mi podržavamo pravo Moldavije da ostvari puni suverenitet na cijelom prostoru svoje države“. Govoreći o Bosni i Hercegovini danas direktor Arhiva Federacije je rekao da ona traži svoj put u evropskoj porodici nacija a vojnu stabilnost u NATO-u koji joj garantuje slobodu i nezavisnost.
Posjeta Arhiva Federacije BiH je praćena veoma naglašeno, pa su radio i televizija na rumunskom i ruskom jeziku dale prikaze izložbe a pripremljena je i televizijska reportaža o srebreničkom genocidu u kojoj je je korišten film Arhiva Federacije „Srebrenički inferno“.
Delegacija Arhiva Federacije BiH i UAAR FBiH danas će nastaviti posjetu obilaskom Nacionalnog arhiva Moldavije, a očekuje se i potpisivanje Sporazuma o saradnji dva arhiva.