Adresa
Hamdije Ćemerlića 2.
71000 Sarajevo
Telefon / Fax
+387 33 214-481
+387 33 556-905
Email
info@arhivfbih.gov.ba

U cilju obilježavanja predstojećeg Dana Arhiva BiH i arhivske službe BiH, izradi zajedničkih projekata na digitalizaciji arhivske građe i razmjene arhivskih iskustava, Arhiv Federacije su 04.12.2020. godine posjetili direktori Arhiva Bosne i Hercegovine, direktor Saša Klepić sa zamjenicima Hadžijom Hadžiabdićem i Šimunom Novakovićem.

Tom prilikom razmijenjena su iskustva po pitanju osavremenjavanja arhivske djelatnosti, mogućnostima digitalizacije arhivske građe. Razgovaralo se o aktuelnim pitanjima i problematici očuvanja arhivske građe.

U tom pravcu predloženi su nacrti buduće saradnje, koja se ogleda na planu uspostavljanja zajedničkih projekata saradnje, razmjene digitalizovane arhivske građe, razmjene znanja i iskustava u dosadašnjem radu na digitalizaciji arhivskih fondova.

Iskazano je obostrano zadovoljstvo razvojem odnosa između ova dva arhiva, koji su veoma dobri, a razmotrene su i mogućnosti daljeg poboljšanja.
Rukovodstvo Arhiva Bosne i Hercegovine je izvršilo obilazak arhivskih prostorija i depoa.

Arhiv Federacije je u saradnji sa JU Muzej Tešanj, u Eminagića konaku, jednom od najstarijih i najljepših objekata gradske stambene arhitekture u Tešnju, a povodom 831. godišnjice od izdavanja Povelje Kulina bana, priredio izložbu pod nazivom „Bosna u vrijeme Kulina bana“.

U svom govoru direktor Arhiva Federacije, Admir Hadrović je između ostalog istakao:

Arhiv Federacije organizira izložbe u cilju obilježavanja najznačajnijih datuma u našoj bogatoj historiji. Jedan od datuma kojem pridodajemo naročitu pažnju je 29. avgust, pri tom aludirajući na davnu 1189. godine, kada je Bosanski ban Kulin izdao povelju dubrovačkim trgovcima u Bosni, kojima garantuje slobodu kretanja i slobodnu trgovinu bez ikakvih dadžbina.

Vrijeme vladavine Kulina bana (1180-1204) je vrijeme političkog, ekonomskog i kulturnog prosperiteta srednovjekovne bosanske države.
Čitajući tekst povelje možemo zaključiti da je Bosna već tada imala uređenu državu i instituciju suverenog vladara, odnosno imala je izgrađen svoj administrativni aparat sa službenicima koji su pored bosančice pisali aktivno i latinskim pismom, obavljala je trgovinske odnose sa zemljama u regionu, imala je svoju vojsku, svoju carinu i druge elemente državnosti.

Povelja Kulina bana danas na najbolji način svjedoči o najmanje devet vijekova kontuiteta državnosti Bosne i Hercegovine. Mali broj država u svijetu se može pohvaliti činjenicom da njihov najstariji dokumenat potiče iz XII stoljeća. To su kroz historiju prešućivali i pokušavali osporiti razni historičari i politolozi iz okolnih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno-jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica ban bosanski.

Arhiv Federacije se zahvaljuje JU Muzej Tešanj na iskazanoj pomoći i saradnji prilkom održavanja izložbe.

  • t1
  • t2