Adresa
Marka Marulića 2,
71000 Sarajevo
Telefon / Fax
+387 33 214-481
+387 33 556-905
Email
info@arhivfbih.gov.ba

6

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine uskoro će predstaviti u Azerbejdžanu svoju međunardnu izložbu „Srebrenički inferno“. Ovo je rezultat posjete direktora Arhiva Federacije BiH prof. dr. Adamira Jerkovića Nacionalnom arhivu Republike Azerbejdžan koju je učinio na poziv direktora dr. Atahan Pašajeva. Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine uskoro će predstaviti u Azerbejdžanu svoju međunardnu izložbu „Srebrenički inferno“. Ovo je rezultat posjete direktora Arhiva Federacije BiH prof. dr. Adamira Jerkovića Nacionalnom arhivu Republike Azerbejdžan koju je učinio na poziv direktora dr. Atahan Pašajeva. U srdačnom razgovoru koji su vodile dvije delegacija u Bakuu istaknut je značaj posjete ne samo u smislu saradnje dva arhiva nego i za razvoj međusobnih odnosa. U razgovoru vođenom u sjedištu azerbejdžanskog arhiva prof. dr. Adamir Jerković je kazao da dva arhiva „imaju pravo i obavezu da sarađuju i da unapređuju međunarodne odnose ovo tim više što su Sarajevo i Baku gradovi pobratimi. Naglasio je da se moramo međusobno upoznavati, razmjenjivati informacije i prenositi naša iskustva a da zato postoje mnogi načini počev od međunarodnih konferencija, izložbi, zajedničkih istraživanja, razmjene časopisa, preko pomoći u obrazovanju kadrova i slično. 

„Mi najprije želimo u Bakuu prezentovati našu izložbu „Srebrenički inferno“ koja je dosada pokazana u trideset pet svjetskih gradova i prijestolnica na četiri kontinenta“, a izrazio je zadovoljstvo što će Arhiv Federacije BiH biti domaćin slične izložbe koju će pripremiti Azerbejdžanci povodom 25 godišnjice zločina koji su počinili pripadnici Jermenskih oružanih snaga u Hodžaeliju. U tom genocidu je ubijeno preko šest stotina nedužnih azerbejdžasnkih građana. Domaćini su izrazili zadovoljstva zbog stava Bosne i Hercegovine oko Nagorno Karabaha i detaljno su upoznali svoje goste iz BiH o toku aktivnosti obilježavanja godišnjice ovog masakra. Delegacija Arhiva Federacije BiH posjetila je spomen obilježje ubijenim stanovnicima Hodžaelija gdje je položila cvijeće.

U Nacionalnom arhivu Azerbejdžana su izrazili solidarnost sa narodom Srebrenice i pokazali su da prate događaje iz haške sudnice. Za predsjednika Aliju Izetbegovića su kazali da se „borio za svoju zemlju“, a zamjenik direktora prof. dr. Asker Rasulov „da znaju da je genocid u Srebrenici najveći u Evropi poslije Drugog svjetskog rata, da je jedan broj počinilaca u zatvorima, ali da je, nažalost, najveći broj odgovornih na slobodi“.  Prema riječima Jerkovića i Resulova izložba o Srebrenici treba da osudi sve zločine i da bude opomena da se više nikada ne ponovo nigdje nu svijetu. 

Prof. dr. Adamir Jerković je posjetio i Nacionalnu biblioteku Azerbejdžana gdje je razgovarao sa direktorom Karimom Tahirovim koji je izrazio zadovoljstvo zbog posjete delegacije Arhiva Federacije BiH Bakuu. Ovom prilikom je dr. Jerković, koji je nekada obavljao dužnost savjetnika Alije Izetbegovića, predao knjige o životu i radu prvog bosanskohercegovačkog predsjednika. Od danas fond Nacionalne biblioteke Azerbejdžana ima u svom posjedu knjigu dr. Adamira Jerkovića „Sjećanja na Aliju Izetbegovića“ i izdanja na engleskom jeziku: .“Alija Izetbegović and Srebrenica, Bosnian prosepects after the genocide“ i „Character of Alija Izetbegovic and his role in independence of Bosnia and Herzegovina“. 

Azerbejdžanci su iskazali interesovanje za pozadinu ratnih događaja u Bosni i Hercegovini, pa je Jerkovićeva knjiga na engleskom jeziku „Kontinuitet velikosrpske hegemonističke politike putem agresije i perfidne otimačine teritorija kroz agrarne reforme i kolonizaciju“, izazvala veliko interesovanje u naučnim krugovima Azerbejdžana. 
Delegacija Nacionalnog arhiva Azerbejdžana prihvatila je sa zadovoljstvom poziv za uzvratnu posjetu Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine.

 

  • 1Vođa delegacije Arhiva Federacije prof. dr. Adamir Jerković primljen je u Nacionalnoj biblioteci Azerbejdžana
  • 2U Nacionalnoj biblioteci Azerbejdžana delegaciju Arhiva Federacije primio je direktor Karim Tahirov
  • 3Prof. dr. Asker Rasulov, vođa delegacije Nacionalnog arhiva Azerbejdžana (u sredini)
  • 4Prof. dr. Adamir Jerković sa direktorom Nacionalnog arhiva Azerbejdžana prof. dr. Askerom Rasolovim
  • 5Prof. dr. Adamir Jerković polaže cvijeće na spomenik ubijenim stanovnicima Hodžaelija
  • 6Direktor Arhiva Federacije BiH sa direktorima Nacionalne biblioteke Karimom Tahirovim i Nacionalnog arhiva prof. dr. Askerom Rasulovim
  • 7Direktor Anar Mammadov primio je delegaciju Arhiva Federacije BiH

ks 1

Franjevci  i Arhiv Federacije podsjetili na rodni list Bosne

U Franjevačkom samostanu Kraljeva Sutjeska  29. augusta/kolovoza 2017. otvorena je   izložba Arhiva Federacije „Bosna u vrijeme Kulina bana“. Šesnaest eksponata govore u vremenu srednjovjekovne bosanske države i njenom vladaru Kulinu koji  je na taj dan 29. avgusta/kolovoza 1189. godine napisao čuvenu Povelju Kulina bana čiji se originali čuvaju u Dubrovačkom arhivu i u Senkt Petersburgu. 

To je  prvi diplomatski akt  i rodni list bosanske državnosti napisan na narodnom bosanskom jeziku – istakli su na otvaranju izložbe viši arhivista Admir Hadrović i gvardijan samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Željko Brkić. Iz vremena Kulina bana sačuvan je prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. 

U Povelji piše:


„...Ja, Ban Bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka.I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ.Svi Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u mene budu, davati ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje…“


Povelja Kulina bana je  jedan od najznačajnijih dokumenata Bosne i ujedno je prvi diplomatski dokument pisan na domaćem jeziku, i kao takav zaslužuje pažnju kako jezikoslovaca, tako i historičara. Njegova vrijednost za bosansku srednjovjekovnu historiju je nemjerljiva. To je prvi dokument izdan od strane jednog bosanskog vladara vladaru, tj. knezu, druge države.

Njen značaj prešućivali su  i pokušavali osporiti razni historičari, geografi, politolozi iz susjednih zemalja. Čak su neki uvrštavali Kulinovu povelju u spomenike vlastite nacionalno - jezičke historije, mada na njenom početku jasno stoji odrednica "(banь) bosьnьski". U Povelji se uočava da je Bosna  imala prijateljske odnose s Dubrovnikom, sa kojim je kroz vijekove bila razvijena trgovina na cijeloj teritoriji tadašnje bosanske države što jasno govori da  Bosna nije bila zatvorena i da je održavala veze i s drugim zemljama. 

Svi pokušaji Arhiva Federacije da pokažu građanima Bosne i Hercegovine original čuvene povelje završili su neuspješno jer je tadašnja vlada Hrvatske koju je predvodio dr. Ivo Sanader odbila dati na posudbu ovaj vrijedni document.

(29. 8. 2017.)

  • ks-1
  • ks-2
  • ks-3